Tako sam uzbuđena što počinjem proučavati 2. Ljetopisa s tobom – znaš li zašto? Zato što je Stari zavjet tako važan u razumijevanju Novog zavjeta.
2. Ljetopisa je knjiga povijesti, a zapamti da je povijest „Njegova priča“. To je Božja priča od početka.
Mnogi se žele zadržati u Novom zavjetu tražeći relevantne i primjenjive dijelove Svetog pisma za svoje svakodnevne živote. Većina je sklona preletjeti Stari zavjet i čitati popularnije dlomke, ali Stari zavjet je toliko važan u razumijevanju samih Isusovih riječi! Isus se skoro 200 puta osvrnuo na Stari zavjet. Stalno je iznova govorio: „Pisano je.“ Ili „zar niste čuli“.
Izrael je poznavao svoju povjest tako da su razumijeli Isusove riječi, ali mi ne razumijemo. Zato je 2. Ljetopisa tako važna za razumijevanje povijesti Izraela – Božjeg naroda i priče drugih naroda i kako je Bog djelovao.
Pozdravljam tvoju predanost proučavanju ove povijesne knjige i molim se da ostaneš uz mene svih 36 poglavlja ove knjige jer Bog ima riječ za nas!
Sva Božja Riječ je Bogom nadahnuta. To su same Božje riječi i učimo nove stvari o Bogu u Starom zavjetu koje jednostavno ne možemo naučiti čitajući samo Novi zavjet.
Zapamti:
Bog nam je dao 66 knjiga Biblije zato jer želi da čitamo…
66 knjiga Biblije.
Zbog toga ovdje u Dobro jutro djevojke čitamo Bibliju od korica do korica, jedno poglavlje dnevno.
Zato započnimo i pogledajmo strukturu ove knjige prije nego što pogledamo priču.
Nekada su knjige 1. i 2. Ljetopisa bile jedna knjiga i moglo ju se naći na kraju Hebrejske Biblije. Sjeti se da smo u 1. poglavlju 1.Ljetopisa započeli s popisom rodoslovlja počevši od Adama i Eve, dakle Ljetopisi počinju od samog početka čovječanstva i do trenutka kada završi 2. Ljetopisa…, nažalost vidjet ćemo uništenje Izraela.
U posljednjem poglavlju 2. Ljetopisa piše:
15 I slao im je Gospod, Bog njihovih otaca, riječ preko svojih glasnika, šaljući ih zarana, jer se sažalio nad pukom svojim i nad svojim prebivalištem. 16 Ali su se oni rugali glasnicima Božjim i prezreli njegove riječi i ismijavali njegove proroke, dok se jarost Gospodnja nije podigla na njegov puk te više nije bilo lijeka.
17 I doveo je na njih kralja kaldejskoga, koji mačem pobi mladiće njihove u domu njihova svetišta; i nije poštedio ni mladića ni djevice, ni starca ni nemoćnoga.
Sve mu je predao u ruke.
2. Ljetopisa 36,15-17
Oh prijateljice, dok čitamo ovu knjigu Biblije, sjetimo se da je Bog iznova i iznova pokušavao govoriti svom narodu, ali oni jednostavno nisu htjeli slušati!
Bojim se da su ponekad naše današnje crkve iste!
Bog nam govori – ali slušamo li?
Imamo li uši da čujemo?
Ili smo prezauzeti da budemo u ovom svijetu ili toliko sebični da ako naše proučavanje Božje Riječi ne donese trenutnu promjenu u našem životu, preskočimo ga i propustimo temeljnu mudrost koja nam je potrebna za dane koji su pred nama?
Nemojmo ponoviti pogreške Izraela!
Iz prethodnog stiha vidimo da je ova knjiga bila napisana nakon 1. i 2. Kraljevima i nakon što je oko 500 godine pr. Kr. Izrael odveden u sužnjanstvo.
Bog se objavljuje Salomonu
2. Ljetopisa počinje s Salomonom, trećim kraljem Izraela, koji preuzima prijestolje i Božjim objavljivanjem Salomonu da će mu dati što god Ga zamoli.
7 One noći ukaza se Bog Salomonu i reče mu: „Zaišći što da ti dadnem.“
Što bi ti odgovorila da te Bog upitao ovo pitanje?
Salomon nije tražio imetak, bogatstvo, zdravlje, čast ili smrt svojih neprijatelja – umjesto toga tražio je mudrost i znanje.
Bogu se svidjelo što je Salomon zaželio i on je to ispunio.
11 Nato Bog reče Salomonu: „Budući da ti je to na srcu, a nisi iskao bogatstva, blaga ili slave ili pak života svojih neprijatelja, a nisi ni iskao duga života, nego si za se iskao mudrosti i znanja da bi mogao suditi mojemu puku nad kojim sam te zakraljio, 12 daje ti se mudrost i znanje; a dat ću ti i bogatstva i blaga i slave kakve nije imao nijedan od kraljeva koji bijahu prije tebe niti će ijedan poslije tebe takve imati.“
Vidiš, živimo u svijetu informacija. Možemo guglati i naći sve informacije koje želimo, ali vidiš, informacija nije isto što i mudrost. Vjerojatno svi poznamo ljude koji su pametni, ali koje ne smatramo mudrima u njihovim duhovnim, odnosnim ili financijskim izborima.
Izreke 1,7 kažu: „Strah Gospodnji početak je mudrosti.“
Zato ako se čovjek ne boji Boga, on nije mudar. Ne moramo biti pametni ili uspješni da bi bili mudri u Božjim očima.
Kada si posljednji put – u molitvi – pitala Boga mudrost?
Razmisli o svojim molitvenim zahtjevima – također i u crkvi – koliko često ljudi traže mudrost?
Shvaćamo li koliko bi nam život bio bolji kada bismo imali više mudrosti da se nosimo sa svakodnevnim borbama, poteškočama i kušnjama?
Male promjene u načinu kako postupamo sa stvarima čine veliku razliku!
U Jakovu 2,5, Bog nam kaže da je tražimo!
Ako li komu od vas nedostaje mudrosti, NEKA IŠĆE OD BOGA, koji svima daje rado i bez negodovanja, i dat će mu se.
U Izrekama 4,7, Bog nam kaže da je steknemo!
Početak je mudrosti: STECI SEBI mudrost,
I svim svojim imetkom STECI SEBI razbor.
Ako tražiš primjenu Božje riječi danas – molim te imaj otvorene uši za današnju poruku.
- Steci mudrost
- Steci razumijevanje
Da te to košta svega što imaš, troši svoje vrijeme, troši svoj novac, troši svoj život dobivajući mudrost. Mudrost se najprije nalazi u Božjoj riječi, a zatim u pobožnim savjetnicima, pastorima, pobožnim prijateljima i mentorima, pobožnim blogerima ( 😉 ) i pobožnim knjigama, podkastovima i propovjedima.
I zapamti – mudrost nije samo spremanje znanja u svoj um i srce. To je primjena mudrosti i znanja koje imaš — na svoj svakodnevni život.
Zato danas zajedno – pitajmo Boga za mudrost i nastavimo hodati s kraljem.
P. S. Žao mi je što sam toliko napisala o strukturi, da nismo došli do priče o gradnji hrama – zato ćemo sljedeći petak sigurno pričati o tome – ali do tada – ostani vjerna – nastavi kopati u Božjoj Riječ! Vidimo se u ponedjeljak. <3